POVRATNICI NA HRVATSKOM TRŽIŠTU RADA: Sve više hrvatskih državljana dolazi, ali znamo li tko su i što im možemo ponuditi?

Hrvatska je u 2025. godini prvi put u posljednjih pet godina zabilježila pozitivan migracijski saldo hrvatskih državljana. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iz inozemstva se doselilo 16.843 hrvatskih državljana, dok ih se 13.138 odselilo. Najviše ih dolazi iz Njemačke, Austrije i Bosne i Hercegovine. Istodobno, hrvatsko iseljeništvo i njegovi potomci predstavljaju dodatni potencijal za gospodarstvo i tržište rada. No koliko među doseljenima ima radno aktivnih osoba, kakvo iskustvo donose i može li Hrvatska stvoriti uvjete za njihov dugoročni ostanak?

Hrvatska 2025.: pozitivan migracijski saldo hrvatskih državljana

Nakon godina obilježenih odlascima hrvatskih građana u inozemstvo, službena statistika pokazuje značajnu promjenu migracijskih kretanja.

Prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljenom 17. srpnja 2026., tijekom 2025. godine u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo ukupno 56.665 osoba, dok se u inozemstvo odselilo 37.485 osoba.

Ukupan migracijski saldo bio je pozitivan i iznosio je 19.180 osoba.

Međutim, za razumijevanje povratka hrvatskih građana važno je izdvojiti podatke prema državljanstvu.

Izvor: DZS, Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2025. Razlika od jedne osobe u ukupnoj strukturi odseljenih odnosi se na nepoznato državljanstvo.

Hrvatski državljani činili su 29,7% ukupno doseljenih osoba, dok su strani državljani činili 70,3%.

To je važna razlika jer se ukupno doseljavanje ne može poistovjetiti s povratkom hrvatskih građana.

Pozitivan saldo od 3.705 hrvatskih državljana pokazuje promjenu migracijskog trenda, ali ne predstavlja broj svih povratnika niti pokazuje koliko ih se nakon dolaska zaposlilo.

Pet godina migracija: od velikog odljeva do pozitivnog salda

Usporedba razdoblja od 2021. do 2025. godine pokazuje koliko su se migracijska kretanja hrvatskih državljana promijenila.

Izvor: DZS, Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2025., tablica 2. Saldo je izračunat prema službenim podacima.

U usporedbi s 2021. godinom, broj doseljenih hrvatskih državljana povećao se za približno 59%, dok se broj odseljenih smanjio za približno 49%.

Posebno je zanimljivo da je 2025. prva godina u promatranom petogodišnjem razdoblju u kojoj je broj doseljenih hrvatskih državljana premašio broj odseljenih.

Promjena je još izraženija u odnosu na 2022. godinu, kada je zabilježen negativan saldo od čak 22.399 hrvatskih državljana.

Ipak, jedna godina pozitivnog salda nije dovoljna za zaključak o trajnom preokretu. Za takvu procjenu potrebno je pratiti nastavak trenda, ali i dugoročni ostanak doseljenih osoba.

Odakle dolaze hrvatski državljani?

Njemačka je uvjerljivo najvažnija pojedinačna zemlja prethodnog boravka hrvatskih državljana koji su se tijekom 2025. doselili u Hrvatsku.

Prema DZS-u, iz Njemačke su se doselila 8.334 hrvatska državljana, odnosno gotovo polovica svih doseljenih hrvatskih državljana.

Slijede Austrija, Bosna i Hercegovina, Švicarska i Irska.

Izvor: DZS, Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2025., tablica 4. Podaci se odnose isključivo na hrvatske državljane.

Iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Irske zajedno doselio se 11.531 hrvatski državljanin, odnosno približno 68,5% svih doseljenih hrvatskih državljana u 2025.

Ovi podaci pokazuju snažnu povezanost hrvatskih migracijskih kretanja s europskim tržištima rada.

Za hrvatske poslodavce posebno je zanimljivo pitanje koliko se među doseljenima nalazi stručnjaka s iskustvom u međunarodnim kompanijama, hotelijerstvu, ugostiteljstvu, zdravstvu, građevinarstvu i drugim djelatnostima.

Međutim, službena migracijska statistika ne omogućuje zaključak o zanimanjima, kvalifikacijama ili prethodnom zaposlenju tih osoba.

Hrvatsko iseljeništvo: potencijal koji se proteže kroz generacije

Uz hrvatske građane koji su posljednjih godina odlazili raditi u europske zemlje, postoji i velika zajednica hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka diljem svijeta.

Prema službenoj procjeni Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, izvan Hrvatske živi približno 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.

Procjene se temelje na različitim izvorima, uključujući popise stanovništva pojedinih država, diplomatske i konzularne podatke te informacije hrvatskih zajednica.

Izvor: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Riječ je o službeno objavljenim procjenama, a ne o broju osoba s hrvatskim državljanstvom ili osoba koje planiraju preseljenje.

Posebno je zanimljiv potencijal potomaka hrvatskih iseljenika iz SAD-a, Kanade, Australije i Južne Amerike.

Za razliku od osoba koje se vraćaju nakon nekoliko godina rada u inozemstvu, dio potomaka iseljenika rođen je i odrastao izvan Hrvatske.

Njihova povezanost s Hrvatskom može biti obiteljska, kulturna, identitetska ili poslovna.

No interes za hrvatske korijene i stjecanje hrvatskog državljanstva ne znači automatski i odluku o preseljenju.

Zato je važno razlikovati tri pokazatelja: veličinu hrvatskog iseljeništva, broj osoba koje stječu hrvatsko državljanstvo i broj osoba koje se stvarno doseljavaju u Hrvatsku.

Koliko hrvatskih državljana dolazi iz prekomorskih zemalja?

Prema podacima DZS-a za 2025., iz Sjedinjenih Američkih Država doselilo se 360 hrvatskih državljana, iz Kanade 258, a iz Australije 179.

Ukupno je iz te tri zemlje evidentirano 797 doseljenih hrvatskih državljana.

Ovi podaci ne otkrivaju koliko je među njima osoba koje su se ranije iselile iz Hrvatske, a koliko potomaka iseljenika koji možda prvi put dolaze živjeti u zemlji svojih predaka.

Ipak, otvaraju važno pitanje: može li Hrvatska snažnije povezati hrvatsko iseljeništvo i njegove potomke s domaćim tržištem rada, poduzetništvom i gospodarskim razvojem?

Za poslodavce je pritom važno razumjeti da interes za hrvatsko državljanstvo nije jednak spremnosti za preseljenje, kao ni raspoloživosti za zapošljavanje.

Biram Hrvatsku – više od 1.700 odobrenih zahtjeva za povratak iz inozemstva

Jedan od konkretnih instrumenata poticanja povratka i gospodarske aktivnosti jest mjera „Biram Hrvatsku – mobilnost radne snage”, koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Prema službenim podacima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, predstavljenima 28. svibnja 2026., od početka provedbe mjere 2022. godine odobrena su ukupno 1.802 zahtjeva.

Od toga se 1.720 zahtjeva odnosilo na povratak iz inozemstva, a 82 na unutarnju mobilnost.

Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, službeno priopćenje od 28. svibnja 2026.

Prema Ministarstvu, najviše korisnika povratničkog dijela mjere dolazi iz Njemačke, Austrije i Irske.

Posebno je zanimljivo da se mjera ne odnosi samo na povratak radi zapošljavanja, nego i na pokretanje vlastitog poslovanja.

Time povratnici mogu postati ne samo zaposlenici nego i poduzetnici koji stvaraju nova radna mjesta.

Važno je naglasiti da broj odobrenih zahtjeva ne predstavlja ukupan broj hrvatskih povratnika. Riječ je o korisnicima konkretnog programa koji ispunjavaju njegove uvjete.

Također, broj od približno 2.500 zaposlenih odnosi se na poslovne subjekte povezane s mjerom, a ne isključivo na same povratnike.

Za dugoročnu procjenu uspješnosti programa važni su i održivost poslovanja, zadržavanje zaposlenosti te ostanak korisnika u Hrvatskoj.

Tko su povratnici i koliko znamo o njihovu radnom iskustvu?

Službene statistike omogućuju praćenje broja doseljenih hrvatskih državljana i zemalja njihova prethodnog boravka.

Međutim, za razumijevanje njihova potencijala na tržištu rada potrebno je znati mnogo više.

Koliko je među njima radno aktivnih osoba? Koje su njihove kvalifikacije? Koliko ih ima međunarodno menadžersko iskustvo, a koliko dolazi iz operativnih zanimanja?

Jesu li se nakon povratka zaposlili, pokrenuli vlastiti posao ili tek traže odgovarajuću priliku?

Jednako je važno pitanje koliko ih se dugoročno zadržava u Hrvatskoj.

Bez takvih podataka teško je procijeniti koliki dio doseljavanja predstavlja neposredan potencijal za hrvatske poslodavce.

Zato bi, uz praćenje migracijskih kretanja, bilo korisno razvijati detaljnije analize profesionalnog profila povratnika i njihovih iskustava pri uključivanju na hrvatsko tržište rada.

Turizam i ugostiteljstvo: prilika za povratak međunarodnog iskustva

Za hrvatski turizam i ugostiteljstvo ova tema ima posebno značenje.

Hrvatski građani godinama stječu iskustvo u međunarodnim hotelskim sustavima, restoranima, turističkim kompanijama i na kruzerima.

Takvo iskustvo može biti vrijedno u područjima hotelskih operacija, gastronomije, posluživanja, upravljanja timovima, organizacije poslovanja, edukacije zaposlenika i primjene međunarodnih standarda.

Posebno su zanimljivi profesionalci koji su u inozemstvu napredovali od operativnih radnih mjesta do voditeljskih i menadžerskih pozicija.

Međutim, međunarodno iskustvo samo po sebi ne jamči uspješnu reintegraciju na hrvatsko tržište rada.

Poslodavci trebaju prepoznati kompetencije stečene u različitim poslovnim sustavima, a kandidati trebaju realno procijeniti mogućnosti i uvjete domaćeg tržišta.

U turizmu i ugostiteljstvu posebno su važna pitanja sezonalnosti, organizacije radnog vremena, stabilnosti zaposlenja, uvjeta rada i mogućnosti profesionalnog napredovanja.

Za hotelske grupacije, privatne hotele, restorane i druge turističko-ugostiteljske poslodavce koji planiraju razvoj poslovanja, nove investicije ili otvaranje objekata, povratnici mogu predstavljati vrijedan izvor znanja i stručnog iskustva.

No taj potencijal treba sustavno prepoznati i povezati s konkretnim potrebama poslodavaca.

Povratak nije samo pitanje dolaska, nego i ostanka

Pozitivan migracijski saldo hrvatskih državljana važan je pokazatelj, ali uspjeh povratka ne može se mjeriti samo brojem prijavljenih doseljavanja.

Za dugoročni ostanak važni su stabilnost zaposlenja, uvjeti života, dostupnost stanovanja, obrazovanje djece, obiteljske okolnosti i mogućnosti profesionalnog razvoja.

Za poslodavce je jednako važno razumjeti očekivanja povratnika i njihove razloge za povratak.

Osoba koja je godinama radila u inozemstvu često donosi iskustvo drugačije organizacije rada, poslovnih standarda i sustava napredovanja.

Pitanje je koliko su hrvatski poslodavci spremni prepoznati i iskoristiti takvo iskustvo.

Hrvatska ne treba samo privući ljude koji razmišljaju o povratku. Treba stvoriti uvjete u kojima će njihovo znanje, iskustvo i profesionalni razvoj imati dugoročnu vrijednost.

HoReCa Adria 2026.: povratnici kao tema stručne rasprave

O mogućnostima i izazovima povratka na hrvatsko tržište rada razgovarat će se i na stručnom panelu „POVRATNICI – NOVA PRILIKA ZA HRVATSKO TRŽIŠTE RADA”, u sklopu sajma HoReCa Adria 2026. na Zagrebačkom velesajmu.

Panel je planiran za petak, 23. listopada 2026., u 11:00 sati.

Rasprava će otvoriti pitanja prepoznavanja međunarodnog iskustva, očekivanja povratnika, mogućnosti zapošljavanja i dugoročne integracije na hrvatsko tržište rada.

Poseban naglasak bit će na stvarnim iskustvima, praktičnim izazovima i mogućnostima suradnje poslodavaca, stručnjaka za zapošljavanje i institucija.

Jer pitanje više nije samo koliko se ljudi vraća u Hrvatsku, nego koliko smo spremni njihovo iskustvo pretvoriti u prednost hrvatskog gospodarstva.

IZVORI I METODOLOGIJA

1. Državni zavod za statistiku (DZS)

Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2025., priopćenje STAN-2026-2-1, objavljeno 17. srpnja 2026.

Službeni podaci o doseljavanju, odseljavanju, državljanstvu i zemljama prethodnog boravka.

https://podaci.dzs.hr/2026/hr/121583

2. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Hrvatski iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci.

Službeno objavljene procjene veličine hrvatskog iseljeništva prema državama.

https://hrvatiizvanrh.gov.hr/hrvati-izvan-rh/hrvatsko-iseljenistvo/hrvatski-iseljenici-u-prekomorskim-i-europskim-drzavama-i-njihovi-potomci/749

3. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Konferencija Biram Hrvatsku: Prioritet Vlade RH uvijek su naši ljudi, 28. svibnja 2026.

Službeni rezultati provedbe mjere Biram Hrvatsku.

https://mrosp.gov.hr/vijesti/konferencija-biram-hrvatsku-prioritet-vlade-rh-uvijek-su-nasi-ljudi/14006

4. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ)

Biram Hrvatsku – mobilnost radne snage 2026.

Uvjeti i ciljevi mjere.

https://mjere.hzz.hr/mjere/biram-hrvatsku-mobilnost-radne-snage-2026/

Metodološka napomena: Podaci DZS-a odnose se na registrirana doseljavanja i odseljavanja prema državljanstvu. Ne predstavljaju automatski broj povratnika u užem smislu, niti omogućuju utvrđivanje njihova prethodnog zanimanja ili zaposlenja nakon dolaska. Procjene hrvatskog iseljeništva zasebna su kategorija podataka, a rezultati mjere Biram Hrvatsku odnose se na korisnike programa.

POSAO U TURIZMU – Prepoznajte svoju priliku!