Ilegalni rad u Hrvatskoj 2026.: Kazne, prava radnika i posljedice za poslodavce

Rad na crno nije samo pitanje neprijavljenog zaposlenika

Nedostatak radne snage, sezonski pritisak i potreba za brzim zapošljavanjem svakodnevni su izazovi hrvatskog hotelijerstva i ugostiteljstva.

Međutim, žurno zapošljavanje ne oslobađa poslodavce obveze zakonitog prijavljivanja radnika, sklapanja odgovarajućih ugovora i provjere prava na rad.

Zapošljavanje bez prijave na obvezno osiguranje, rad bez odgovarajuće dokumentacije ili angažiranje stranog radnika bez potrebnog odobrenja može dovesti do ozbiljnih posljedica.

Posebno su važne izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada (NN 69/2026), koje se primjenjuju od 7. srpnja 2026.

Njima su dodatno uređeni oblici neprijavljenog rada, inspekcijsko postupanje, financijske obveze poslodavaca i javna evidencija nepravilnosti.

Što se smatra neprijavljenim radom?

Prema hrvatskom zakonodavstvu, neprijavljeni rad obuhvaća rad koji ima obilježja radnog odnosa, ali nije zakonito ugovoren ili nije odgovarajuće prijavljen.

To uključuje situacije kada osoba radi bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje, bez pisanog ugovora o radu ili pisane potvrde o sklopljenom ugovoru, kao i slučajeve kada se drugim ugovorom prikriva stvarni radni odnos.

Neprijavljenim radom smatra se i rad državljana trećih zemalja suprotan propisima koji uređuju njihov boravak i rad, uz zakonom propisane iznimke.

U praksi se takve nepravilnosti mogu pojaviti u hotelima, restoranima, kafićima, kampovima i drugim objektima koji zapošljavaju sezonske ili povremene radnike.

Primjerice, ako osoba redovito radi kao konobar prema rasporedu poslodavca, pod njegovim nadzorom i u njegovoj organizaciji, sam naziv ugovora ne određuje je li riječ o zakonitom angažmanu.

Presudne su stvarne okolnosti rada.

Kolike su financijske obveze za neprijavljenog radnika u 2026.?

Izmjene zakona propisuju iznose koje poslodavac mora uplatiti u državni proračun kada inspekcija utvrdi neprijavljeni rad.

Riječ je o posebnim zakonskim obvezama uplate, koje ne treba poistovjećivati sa svim mogućim prekršajnim kaznama.

Uz navedene iznose mogu postojati i dodatne obveze, uključujući prijavu radnika, isplatu plaće, doprinose i druge posljedice predviđene odgovarajućim propisima.

Primjer: Ako se kod poslodavca prvi put utvrdi neprijavljeni rad triju zaposlenika, obveza uplate prema navedenom mehanizmu iznosi 7.950 eura.

To ne uključuje eventualne druge financijske obveze.

Treće utvrđenje može dovesti do zabrane rada objekta

Jedna od najvažnijih posljedica ponovljenog neprijavljenog rada jest mogućnost zabrane obavljanja djelatnosti.

Ako se kod istog poslodavca neprijavljeni rad utvrdi treći ili svaki sljedeći put u propisanom trogodišnjem razdoblju, inspektor nalaže odgovarajuću uplatu i zabranjuje obavljanje djelatnosti u nadziranom objektu odnosno prostoru.

Prema zakonu, zabrana se ne može ukinuti prije proteka 30 dana od početka njezina trajanja, čak ni kada je naloženi iznos plaćen.

Za hotel ili restoran takva mjera može imati ozbiljne posljedice: otkazivanje rezervacija, prekid poslovanja, gubitak prihoda i narušavanje odnosa s poslovnim partnerima.

Mora li poslodavac naknadno prijaviti radnika i isplatiti plaću?

Utvrđivanje neprijavljenog rada ne završava samo financijskom obvezom prema državnom proračunu.

Inspektor može naložiti podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje od utvrđenog ili zakonom pretpostavljenog početka rada.

Prema izmjenama iz 2026., poslodavac u pravilu mora podnijeti odgovarajuću prijavu u roku od tri dana od dostave rješenja, a naloženi iznos uplatiti u roku od 15 dana.

Zakon uređuje i obvezu isplate plaće za utvrđeno ili pretpostavljeno razdoblje rada, prema propisanoj osnovici vezanoj uz mjesečnu bruto medijalnu plaću u Hrvatskoj.

Pritom postoje posebna pravila i iznimke ovisno o statusu radnika i okolnostima slučaja.

Javni popis poslodavaca: Što znači završiti na listi neprijavljenog rada?

Osim financijskih posljedica, zakon predviđa vođenje i javnu objavu popisa poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad i poduzeta odgovarajuća mjera.

Takva evidencija može utjecati na poslovni ugled, odnose s partnerima i povjerenje kandidata.

Izmjene iz 2026. omogućuju, pod propisanim uvjetima, brisanje s popisa prije isteka godine dana kod prvog ili drugog utvrđenja, primjerice nakon dostave dokaza o podmirenju naloženog iznosa.

Za treće i svako sljedeće utvrđenje ne vrijedi jednaka mogućnost ranijeg brisanja temeljem uplate.

Važno je naglasiti da javni popis nije trajna zabrana poslovanja niti se svako utvrđenje automatski objavljuje na isti način.

Strani radnici: Posebne kazne prema Zakonu o strancima

U hotelijerstvu i ugostiteljstvu značajan dio zaposlenika čine strani radnici.

Poslodavci zato trebaju razlikovati državljane Europske unije, koji u pravilu imaju slobodan pristup hrvatskom tržištu rada, od državljana trećih zemalja, za koje vrijede posebni uvjeti boravka i rada.

Zakon o strancima propisuje sankcije za različite nepravilnosti, uključujući rad bez potrebne dozvole ili potvrde, rad za neodobrenog poslodavca i rad na poslovima koji nisu obuhvaćeni odgovarajućim odobrenjem.

Za određene povrede pravna osoba može biti kažnjena iznosom od 5.000 do 15.000 eura po državljaninu treće zemlje.

Ako pravna osoba zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi u Hrvatskoj, propisana kazna iznosi 10.000 do 20.000 eura po osobi.

Točni iznosi i odgovornost ovise o vrsti povrede, statusu radnika i ulozi poslodavca ili korisnika rada.

Mogu li i strani radnici biti kažnjeni?

Da. Zakon o strancima predviđa prekršajnu odgovornost i za određene povrede koje počini sam državljanin treće zemlje.

Za pojedine slučajeve rada bez potrebnog odobrenja propisane su kazne od 1.000 do 2.000 eura.

Za druge povrede, primjerice rad kod neodobrenog poslodavca ili na poslovima izvan odobrenja, mogu se primjenjivati drugačiji rasponi kazni.

Međutim, nije točno da svaki strani radnik koji se zatekne u nepravilnom radnom odnosu automatski dobiva istu kaznu ili mora napustiti Hrvatsku.

Odluke o boravku, povratku i eventualnim drugim mjerama ovise o konkretnim okolnostima i odgovarajućem postupku.

Posebno je važno razlikovati situacije u kojima je radnik svjesno prekršio uvjete od slučajeva u kojima je izložen prijevari, iskorištavanju ili drugim nezakonitim postupcima poslodavca.

Što se događa ako radnik promijeni poslodavca?

Promjena poslodavca kod državljana trećih zemalja uređena je posebnim pravilima.

Ovisno o vrsti dozvole, trajanju rada, zanimanju i drugim uvjetima, može biti potrebno provesti propisani postupak promjene poslodavca ili ishoditi odgovarajuću potvrdu odnosno mišljenje nadležnog tijela.

Zato nije dovoljno pretpostaviti da osoba koja ima važeću dozvolu boravka i rada automatski smije raditi kod bilo kojeg drugog poslodavca.

Prije početka rada potrebno je provjeriti odnosi li se postojeće odobrenje na konkretnog poslodavca i poslove koje će radnik obavljati.

Sezonsko zapošljavanje: Gdje nastaju najveći rizici?

U turizmu se zapošljavanje često odvija u kratkim rokovima, osobito neposredno prije početka sezone.

Hotelima i restoranima ponekad je potreban dodatni kuhar, konobar, sobarica ili pomoćni radnik gotovo preko noći.

Međutim, ni sezonska hitnost ne opravdava početak rada bez ispunjenih zakonskih uvjeta.

Posebnu pozornost treba obratiti na prijavu prije početka rada, odgovarajući ugovor, evidenciju radnog vremena i provjeru dokumentacije stranih radnika.

Jednako je važno urediti angažman osoba koje rade povremeno, tijekom vikenda ili samo nekoliko dana.

Probni rad također nije iznimka koja dopušta neprijavljeni rad. Kada je riječ o probnom radu u smislu Zakona o radu, on se ugovara u okviru radnog odnosa.

Koja prava ima radnik koji je radio neprijavljeno?

Neprijavljeni rad može ozbiljno ugroziti položaj zaposlenika.

Radnik može ostati bez uredno evidentiranog staža, doprinosa i dokaza o radnom odnosu, a često se pojavljuju i problemi s isplatom plaće, radnim vremenom i drugim pravima.

Ipak, činjenica da poslodavac nije ispunio svoje obveze ne znači da radnik automatski gubi mogućnost zaštite svojih prava.

Radnik se može obratiti nadležnoj inspekciji, zatražiti pravnu pomoć i, ovisno o okolnostima, pokrenuti postupke radi ostvarivanja svojih potraživanja.

Korisno je sačuvati dokaze o stvarno obavljenom radu, primjerice rasporede smjena, poruke, evidencije dolazaka, dokumentaciju o isplatama i druge relevantne podatke.

Kako prijaviti neprijavljeni rad?

Sumnja na neprijavljeni rad može se prijaviti Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, odnosno nadležnoj inspekciji rada.

Prijava treba sadržavati što preciznije informacije o poslodavcu, mjestu rada, razdoblju i okolnostima navodne nepravilnosti.

Radnici koji su strani državljani, a imaju pitanja o zakonitosti svojeg boravka i rada, mogu se dodatno obratiti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji.

Kod sumnje na prisilu, trgovanje ljudima, ozbiljno iskorištavanje ili ugrožavanje sigurnosti potrebno je potražiti odgovarajuću hitnu i institucionalnu zaštitu.

Što poslodavci trebaju provjeriti prije početka rada?

Za zakonito zapošljavanje nije dovoljno samo dogovoriti plaću i datum dolaska zaposlenika.

Potrebno je provjeriti postoji li valjana pravna osnova za rad, jesu li provedene odgovarajuće prijave i odgovara li dokumentacija stvarnim poslovima koje osoba obavlja.

Kod stranih radnika dodatno treba provjeriti uvjete boravka i rada, valjanost dozvola i eventualna ograničenja vezana uz poslodavca ili zanimanje.

Posebno je važno da odgovornost za zapošljavanje bude jasno definirana između uprave, HR odjela, voditelja objekta i vanjskih partnera.

Ako se koriste usluge vanjskih pružatelja usluga ili agencija, potrebno je provjeriti i zakonitost konkretnog modela angažmana.

Zašto je zakonito zapošljavanje važno i za poslovni ugled?

Poslodavci u turizmu danas se natječu za kvalitetne zaposlenike, ali i za povjerenje gostiju, poslovnih partnera i investitora.

Nepravilnosti u zapošljavanju mogu imati posljedice koje nadilaze pojedinačnu inspekcijsku mjeru.

Objava podataka o neprijavljenom radu, prekid poslovanja ili javno poznati sporovi sa zaposlenicima mogu negativno utjecati na employer branding i sposobnost privlačenja kvalitetnih kandidata.

S druge strane, jasno definirani uvjeti rada, pravodobna prijava zaposlenika i uredna dokumentacija važni su temelji profesionalnog poslovanja.

POSAO U TURIZMU – odgovorno zapošljavanje i kvalitetnije tržište rada

Kao specijalizirani portal i HR/recruitment partner za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam, POSAO U TURIZMU prati zakonske promjene i izazove koji utječu na zapošljavanje u Hrvatskoj i regiji.

Kroz oglašavanje radnih mjesta, recruitment, selekciju kandidata, headhunting i HR savjetovanje naglašavamo važnost jasnih uvjeta zaposlenja, profesionalne komunikacije i odgovornog odnosa prema kandidatima.

Pravodobna priprema dokumentacije i suradnja s odgovarajućim stručnim partnerima važni su koraci u smanjenju rizika tijekom zapošljavanja.

Zaključak: Neprijavljeni rad može biti znatno skuplji od zakonitog zapošljavanja

Izmjene propisa iz 2026. dodatno naglašavaju odgovornost poslodavaca za zakonito zapošljavanje.

Posebne novčane obveze, mogućnost zabrane rada i javna evidencija nepravilnosti pokazuju koliko ozbiljne mogu biti posljedice ponovljenog neprijavljenog rada.

Za hotele, restorane i druge turističko-ugostiteljske objekte najvažnije je uspostaviti pouzdan postupak zapošljavanja, osobito tijekom intenzivnih sezonskih priprema.

Zakonito zapošljavanje nije samo administrativna obveza – ono je temelj zaštite radnika, stabilnog poslovanja i povjerenja na tržištu rada.

Napomena: Članak je informativnog karaktera i temelji se na propisima dostupnima zaključno s 26. listopada 2026. Za pojedinačne slučajeve potrebno je provjeriti konkretne okolnosti i primjenjive propise.

Službeni izvori za članak:

• Narodne novine 69/2026 – izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada
• Narodne novine 151/2022 – osnovni tekst Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada
• Narodne novine 40/2025 – izmjene Zakona o strancima i prekršajne odredbe
• Narodne novine 55/2026 – dodatne izmjene Zakona o strancima
• Ministarstvo rada – uvjeti brisanja s popisa poslodavaca (mrosp.gov.hr)

POSAO U TURIZMU – Prepoznajte svoju priliku!

www.posaouturizmu.hr

info@posaouturizmu.hr