Od 1. siječnja 2023. minimalna plaća raste na 4000 kuna, sindikalci: ‘Treba biti bar 700 eura‘

VEĆI MINIMALAC, ALI...

Predloženi iznos, o kojem će Vlada odlučiti do kraja listopada, manji je od minimalnog prijedloga direktive EU

Prema EU, minimalna plaća treba biti barem 50% prosječne bruto plaće, odnosno 60% medijalne

Minimalna plaća u Hrvatskoj od iduće bi godine mogla narasti na oko 4000 kuna neto, odnosno 5000 kuna bruto, sa sadašnjih 3750 kuna neto, no o visini minimalne plaće tek će se raspravljati na stručnom povjerenstvu Ministarstva rada, a onda će po običaju Vlada do kraja listopada donijeti Uredbu koja regulira minimalnu plaću.

Europski parlament ovaj je tjedan usvojio direktivu o minimalnoj plaći na razini Europske unije, a države članice, nakon što dokument usvoji Vijeće, moraju uskladiti minimalne plaće u roku od dvije godine. Iako se u direktivi ne govori o najmanjem iznosu minimalne plaće, već što bi kod nje trebalo uzeti u obzir, sindikalne smjernice su ugrađene u dokument i prema njima bi minimalna bruto plaća trebala biti na razini 50 posto prosječne bruto plaće, odnosno 60 posto medijalne.

Ako se to prevede u hrvatske okvire, onda bi minimalna bruto plaća u Hrvatskoj trebala biti na razini 5246 kuna, s obzirom na to da je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj bila 10.492 kune, a medijalna 8562 kune. Ako doista od 1. siječnja iduće godine minimalna plaća bude 5000 kuna bruto, odnosno 663,61 euro, time bi se približili smjernicama EU, ali bismo i dalje bili ispod granice.

Visoka inflacija

A ako se pita sindikate, i to je nedovoljno. Njihov će prijedlog, kaže Krešimir Sever, biti da minimalna plaća bude iznad 700 eura.

- Direktiva naglašava da bi minimalna plaća trebala biti dostatna da osigura dostojan život i dostojne uvjete rada. Plaća od 4000 kuna u neto iznosu to sasvim sigurno ne bi bila, a ne bi bila ni da je 5000 kuna, ako uzmemo u obzir inflaciju u ovoj i, očekivano, idućoj godini ili rast plaća u ovoj godini, zbog kojeg je udio minimalne u prosječnoj plaći drastično pao - upozorava Sever.

Dodaje kako u obzir treba uzeti činjenicu da 26 posto ukupnih troškova kućanstava čine troškovi hrane, koja je u inflaciji najviše poskupjela, a da se kod onih koji imaju minimalnu plaću taj udio penje i na 40-50 posto.

- O tome trebaju voditi računa poslodavci i oni koji donose odluke - poručuje Sever.

Treba vidjeti što će reći poslodavci o visini minimalne plaće. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) poslovično se buni što se uopće minimalna plaća definira zakonski, što ona nije stvar pregovora radnika i poslodavca, no čini se da nikome više nije sporan iznos, budući da na tržištu postoji ogroman manjak radne snage i radnici se traže za puno veće plaće od minimalne. Iz HUP-a su nam rekli da će se o tome naknadno očitovati. Za industrije u kojima poslodavci ne mogu isplaćivati veće plaće, poput tekstilne, i dalje postoji mogućnost da se ona uredi kolektivnim ugovorom, a u tom slučaju ne smije biti manje od 90 posto od propisane minimalne plaće, u ovom slučaju od 3375 kuna neto.

Iz Ministarstva rada kažu da će se visina minimalne plaće tek utvrđivati. Procedura je takva da Stručno povjerenstvo za praćenje i analizu minimalne plaće, u kojem su predstavnici sindikata, poslodavaca, znanstvene zajednice i Vlade, predlaže novi iznos bruto minimalne plaću za 2023. u određenom rasponu. Očekuje se da će Ministarstvo imati preporuku početkom idućeg tjedna.

Jasna procedura

Prije izrade nove Uredbe o visini minimalne plaće za 2023. održava se konzultativan sastanak sa socijalnim partnerima, na kojem se načelno raspravlja o stavovima socijalnih partnera bez iznošenja konkretnih iznosa. Nakon toga Vlada donosi Uredbu na sjednici do kraja listopada 2022., a, prema zakonu, minimalna plaća ne može se utvrditi u iznosu manjem od iznosa koji je bio utvrđen za prethodnu godinu.

Iz Ministarstva rada napominju kako je u mandatu ove Vlade minimalna plaća ukupno povećana za 1567,50 kuna bruto ili 1254 kune neto, odnosno za 50,24 posto, dok je za mandata prošle Vlade ona povećana za 0,4 posto. Udio minimalne plaće od početnih 38 posto, koliko je iznosio 2016., dosegao je 49,21 posto prosječne bruto plaće od siječnja do srpnja 2021.

Prekovremeni se plaćaju odvojeno i nisu dio plaće.

Posljednjim izmjenama Zakona o minimalnoj plaći omogućeno je izuzimanje iz iznosa minimalne plaće povećanja plaće po osnovi otežanih uvjeta rada, prekovremenog i noćnog rada te rada nedjeljom i blagdanom.

Od 1. prosinca 2021. minimalnom plaćom smatra se i plaća prema složenosti poslova iz proširenog kolektivnog ugovora, a od 1. lipnja 2022. prošireno se primjenjuje i kolektivni ugovor ugostiteljstva (minimalne plaće od 4687,50 kuna do 6400 kuna).

U postupku je proširenje kolektivnog ugovora za graditeljstvo.

Davor Pongracic/Cropix

Piše: Goran Penić