Turizam je zaslužan za dobro mjesto Hrvatske na listi najotpornijih ekonomija na svijetu

BBC je jučer objavio Global Resilience Index, listu nacionalnih ekonomija najotpornijih na velike krize. Listu je izradila mešunarodna osiguravajuća korporacija FM Global, vodeći se nizom ekonomskih i političkih kriterija. Važno je reći da je lista izrađena 2019. godine, dakle prije izbijanja epidemije. Hrvatska na toj listi stoji prilično dobro: zauzimamo 37. mjesto medju 130 zemalja, dok je ipak bitno bogatija Slovenija tek na 42. mjestu. Prva tri mjesta zauzimaju Norveška, Danska i Švicarska.

Hrvatska je ekonomija, koliko god to sada u vrijeme zatvorenih hotela i restorana zvuči proturječno, visoko otporna baš zahvaljujući turizmu. Ljudi moraju jesti, piti i putovatii. Hrvatska je oko turizma razvila infrastrukturnu mrežu koja omogućuje relativno lagana putovanja uz visoki cash flow, te razvija prehrambenu (uglavnom prerađivačku) industriju, koja u sadašnjoj situaciji doživljava tržišni trijumf. Hrvatska je mala zemlja, koja ne nože razvijati puno različitih industrija. Kad epidemija prođe, i Hrvati i stranci ponovo će dolaziti na naše more, koje je naš najveći prirodni izvor zarade, kao nafta arapskim zemljama, samo s puno duljim rokom trajanja.

Ti će ljudi negdje spavati, jesti i piti, i netko će morati raditi u tim hotelima i restoranima. Ne smijemo se zavaravati da će odmah sve biti kao lani, a kamoli prije tri godine. Ali, na moru će se ponovo okretati određeni novac, ponovo će se otvarati radna mjesta, ponovo će se prodavatu vino, kao i benzin, ponovo će se iznajmljivati apartmani. Utoliko uslužni sektor, u koji spadaju turizam i ugostiteljstvo, predstavlja novu esencijalnu industriju: sam je turizam u svijetu lani vrijedio oko tisucu i pol milijardi eura.

Nažalost, mnogi hrvatski ekonomisti kao i dio političkih elita, i dalje su fokusirani na stare esencijalne industrije, smatrajući, kako je precizno definirao David Chang, da restorani i hoteli spadaju u neesencijalne industrije. Što je sve pogrešno. Da Hrvatska, recimo, ima velike tvornice automobila,one bi sve sada bile zatvorene, i nitko ne zna koliko bi im trebalo da se vrate na tržište, pod uvjetom da ne završe kao veći dio Detroita.

Hrvatska drvna industrija i preostala brodogradilišta izravne su žrtve sadašnje krize: njihovi direktori ne znaju hoće li se i pod kojim uvjetima vratiti na strana tržišta. Hotelijeri, međutim, znaju da će se gosti vratiti, i restorateri znaju da će ljudi morati jesti u restoranima.

A prehrambenu industriju zapravo nije briga koliko će kriza trajati jer, prema Nielsenovim podacima, ne može proizvesti onoliko robe koliko tržište traži. Turistička industrija svojim je utjecajem na prehrambenu industriju, ali i na IT industriju i na marketinšku industriju glavni stup hrvatske ekonomske izdržljivosti, zato što je taj stup elastičan. On je sada jako savijen, ali možemo biti gotovi sigurni da će se podignuti.

07.04.2020.

Izvor: Kult Plave Kamenice